Palača Pongratz: povijest arhitektonskog sklopa u Visokoj 22
Autori: dr. sc. Petar Puhmajer, Bernarda Ratančić
Izdavač: Hrvatski restauratorski zavod
Urednik: dr. sc. Petar Puhmajer
Broj stranica: 116
Jezici: hrvatski, sažetak na engleskom jeziku
ISBN: 978-953-7389-40-6
Zagreb, 2025.
Knjiga govori o povijesti palače Pongratz u Visokoj 22 u Zagrebu te građevinā u Visokoj 15 i Mesničkoj 23 koje čine dio istog kompleksa, smještenog na samom kraju Visoke ulice i na perivojnim padinama prema Tuškancu te Streljačkoj i Mesničkoj ulici. Tumačenjem povijesnih izvora i konzervatorskih nalaza, donosi se pregled zahvata na sklopu od njegova nastanka do današnjih dana.
Začetak kompleksa je srednjovjekovna Mesnička kula, koja u 16. stoljeću doživljava veću obnovu ili pak ponovnu izgradnju, a njezini su ostaci pronađeni u strukturama južnog krila današnje građevine. U 18. stoljeću kula se nadograđuje za stanovanje te se uz nju podiže barokna palača Mihovila Blažekovića (Visoka 15).
Tijekom prve polovice 19. stoljeća izmjenjuju se vlasnici, sve do 1853., kad palaču kupuje obitelj Pongratz, u čijem će posjedu biti idućih osamdesetak godina. Pongratzi u nekoliko navrata obnavljaju zgrade, povjerivši projektiranje prominentnim arhitektima toga doba. Najprije se nadograđuje sjeverno krilo i podiže zgrada u Mesničkoj 23, potom se 1878. dodaje kupaonički blok (Grahor i Klein), uz koji se 1886. prigrađuje novi volumen s kuhinjom u prizemlju i lođom u katu, a zatim se 1891. proširuje i glavni salon (Kuno Waidmann).
Bečki arhitektonski biro Fellner i Helmer angažiran je 1902. za dogradnje i preoblikovanje pročelja palače u neobaroknom stilu. Otprilike istodobno uređuje se i perivoj, prema projektima krajobraznog arhitekta Carla Gustava Swenssona. Novi zahvati arhitekta Ignjata Fischera 1911. u načelu će poštovali zatečene oblikovne elemente.
Grad Zagreb kupuje zgrade 1930. i izvodi preinake radi smještaja kraljevske obitelj Karađorđević. Tijekom druge polovice 20. stoljeća u njima su vladine institucije, a 1996. sklop dobiva svoju današnju funkciju državne rezidencije za protokol i boravak stranih dužnosnika.
Nakon oštećenja u zagrebačkom potresu 2020., provedena su konzervatorska istraživanja i izrađeni projekti slijedom kojih je od 2022. do 2024. započeta obnova.
Sklop palače Pongratz slojevito je graditeljsko djelo, nastajalo u više faza, koje ilustriraju društvene, arhitektonske i urbanističke promjene na toj istaknutoj lokaciji jugozapadnoga ugla zagrebačkoga Gornjeg grada.